September 12, 2007

Gaskavahkku čakčamánu 12. beaivi

Odne vulgen universitehtii ja čohkkájin dáiddavit.-logaldallama čađa. Lei renessanssa birra, muhto in čuvvon mielde. Miella lei Nakata luhtte. Go logaldallan gearggai vulgen bajás kantiidnii, su vuorddážit, sávvame ahte galggai boahtit. Čohkkedin girjjiin uvssa lahka, dainnaládje ahte oidnen olbmuid geat bohte sisa, muhto dat eai nu álkit oaidnán mu, ja nu čohkkájin. Njeallje diimmu. Iskame juohke riehttása guhte bođii uvssa čađa. Ledjen jur doaivvu massime, ja galgen coggat girjji fas lávkii go uvssa rahppui, ja sisa bođii Nakata, gáhpir oaivvi nalde, dego luistejeaddji goavrume gieđat sealggi duohken, unna suhkan vázzimis, juohke lávkki mielde doarrás njuohppame dego universitehtabirrasa unna Hjallis.

Bidjen diŋggaid ruvva lávkii ja čuovvolin su biepmoráidui. Nakata diŋgui gaskabeaivvi, nu dahken mon nai, ja gámnen saji su lahka nu ahte sáhtten čuovvut mielde maid dagai. Nakata čohkkái eivákto oaivi vuolus boradettiin. Lei buktán mielde gihpu gonnes bajilčálus lei oidnosis, ja doppe čuoččui gentech-juoga. Gentech? Lei Nakata duođaid juoga professor? Manin de álo borai eivákto? Manin in goassege su oaidnán olbmuid olis? Eai go lean doppe mielbargit geaiguin sáhtálii muhtomin ovttastallat? Ja gentech?! Mon guhte olbmá olgguldasa ektui ledjen sihkkar ahte lei juoga bassi, ja de lea biro space scientist?! Man smárta lean mon, ja maid muitalit diekkár ovdagáttut mu birra? Mon: Lesbálaš sáminieida guhte olgguldasa mielde kategorisere olbmuid. Áibbas hearvái...

Ja go Nakata vulggii báhcen čohkkát. Ledjen hirpmástuvvan. Nakata ektui, dieđun, ahte lea professor, muhto eanemusat iežan ektui, iežan gáttuid ja jurddašanvuogi ektui: Lean go oaivvis nu gárži ahte eallin ii leat munnje oahpahan ii maidige? Dahje lea go nu ahte mu gáttut leat njuolgat, ja ahte Nakata ii leat professor, ahte lei beare guoddime birra gentech-gihpu juoga sivas? Vástádus lea ahte odne heahpanan, geahčan iežan oskkáldas láseráiggi olggos, oahpes šuoŋat stullame áimmus, muhto vaikko dilli lea nu dál ii ávtte lanjas čohkkát hamletstallame; ferte action. Ferten dan Nakata-čuolmma čoavdit, leaš go professor vai ii. Iđit lean geargan heahpaneamis.

1 comment:

Anonymous said...

Buorre lihkku iskkadallamiin!

Čorgejeaddjit sáhttet maid atnit Hi-tec girjjiid. Mon ledjen oktii vajálduhttan guokte jagigeardde Vulle Vuojaš-bláđiid togas muhtin gávpogis dáppe Ruoŧas. Nuppi beaivvi jerren čorgejeaddji jos lei bláđiid oaidnán, ja sus lei dat doppe su vávnnain, attii munnje. Son ii báljo máhttán ruoŧastit ge, go lei gieskat boahtán Ruŧŧii Lulli-Amerihkas, muhto sus lei faktisk muhtin sámegielat Vulle Vuojaš-bláđit fárus!!!

// V.