December 01, 2007

Lávvardat juovlamánu 1. beaivi

Oh, mon! Oh, jipmilat, riehttásat, seammaláganat! Mii eallit ipmašiid áiggis... Raddi ii šat gease váimmu. Nieida lea munnje riŋgen...! In vuolgán ikte olggos, go ledjen nu váiban eksámena geažil. Lei geassán mus nu olu, nu ahte vulgen árrat seŋgii ja nohkken uttadahpi. De, sullii beal guovttis, bovttii telefuvdna mu. Ja go oidnen displaya nu suorganin ahte illá duostan vástidit. Lei son! Juohkelágan jurdagat vulge oaivvi čađa. Meinii go bealkit dan dihte go lean stalken su Gaysiras? Lei go moarsi gámnan ja galggai munnje muitalit man ávus lei? Riŋgii go beare ruskkaid hoalažit, ipmirkeahttá ahte váimmustan lei guođđán ráiggi? Huomedin juohkelágan issoras sivaid manin in galgan vástidit, muhto maŋimusat vuittii dihtomielalašvuohta. Ja go vástidin čierui Nieida dogeažis.

In dieđe man guhká ádjánii ovdal jietnadii vuosttaš sáni, munnje orui eaidi, el-fápmu njalddii goroda čađa, dego ravkasa mielde jávke nahkárat, panihkkas geahččalin su čilgehit midjas lei geavvan, čierui ja čierui, ja go sánit viimmat bohte, lei dego iežan pulsa gullat. Nieida lei dahkan jur dan man mon ledjen alccesan lohpidan ahte in galgan dahkat: Juhkanvuođas čierrut telefuvnnas, nuoladit álásin, dobddastit... duohtavuođa, áibbašeami, nieguid... Ja mu geažis golggadišgohte nai gatnjalat; nu seammaláganat, balut, sávaldagat, hálut, vártnuhisvuohta, ja Nieida muitalettiin ii heaitán čierrumis, ja gullen iežan jiena savkaleame “muhto nu lea muinna nai, nu dobddan mon nai”, ja de jávohisvuohta. Ja jávohisvuođa maŋŋil bođii visot.

Ja go fas nohkken bođii Nakata munnje niegus. Ja muittán visot. Leimme museas, ja Nakata láidestii mu lanjas latnjii. Lei musea mu eallimis, miehtá vuosehuvvojit muittut, lásiid siskkobealde, jienaid bokte, ledje interaktiivvalaš dihtorprográmmat ealliman birra, ja juohke sajis oidnen dahkamušaid ja vásáhusaid. Áimmus lei vuosttaš skovlábeaivvi hádja, stuorra montera sinne oidnen mu vuosttaš cummá (lei mánáidskovllás, ja dieđun bárdni), seainnis gullui edno jietna go midjiide bođii juovlastállun, doppe lei jáhkka man ožžon 13-jagi riegádanbeaivái ja masa nu ledjen liikon, doppe lei bárdni guhte mu lávii nuoraidskovllás hárdit, doppe lei colalásku mas juhken buolleviinni vuosttaš háve go bihkkaluvven, mu vuosttaš albma ráhkisvuohta (gean suoli ráhkistin olles joatkkaskovllá čađa), juohke sajis muittut, ja Nakata mu láidestii sániid haga, váccii beare mu ovddabealde nugo láve, gieđat sealggis, lanjas latnjii, gitta bođiime guhkes manahahkii. Manahagas lei seavdnjat, ii makkárge čuovga, makkárge láse; guhkes álás manahat, beare dobealde bođii čuovga rabas uvssas. Orui leame uksa ođđa latnjii, geahččalin oaidnit midjas doppe lei, muhto Nakata váccii nu njozet ja manahat lei nu baski ahte in beassan meaddel, oidnen ahte uvssa badjel lei juoga čállojuvvon, muhto in oaidnán midjas lei dan dihte go lei nu seavdnjat, ja ean orron boahtime lagabui uksii, uksa dego guhkkánii juohke lávkki mielde, ja de gohccájin.

Ja dál čohkkán nugo dábálaččat lanjas, láseráiggi olggos geahččame. Lea lávvardat ovdalgaskabeaivi. Máilbmi nu ipmirmeahttun. Lean čađat lihkolaš. Makkár báikái lean boahtán, makkár guvlui, makkár oassái máilmmis?

No comments: